Već smo to riješili mehanizam djelovanja aspirina. Nepovratno blokira nešto u želucu i trombocitima nekoliko dana. Možda čak i na dva tjedna. Drugi nesteroidni protuupalni lijekovi to ne čine. Zbog toga aspirin isključuje prirodnu zaštitu želuca od oštećenja i obeshrabruje trombocite da se skupljaju u hrpu.
U slučaju želuca to je nedvosmisleno loše, a kod trombocita ponekad je korisno. Ponekad – jer bez normalnog funkcioniranja trombocita riskiramo krvarenje iz istog želuca ili krvarenje u mozak.
No, s druge strane, ako je rizik od nastanka krvnih ugrušaka u arterijama srca ili mozga veći od rizika od krvarenja, tada će aspirin biti koristan.
Ako imate nizak rizik od krvnih ugrušaka u arterijama, aspirin će samo naštetiti.
Toliko ljudi ne želi riskirati u iščekivanju krvarenja, ali se želi osigurati u smislu stvaranja tromba. Stoga je primamljivo uzimati aspirin jednom tjedno. Neće biti tipa i cerebralnog krvarenja, a tromboza se može spriječiti.
Ne, braćo. Ne ide to tako. Ako povremeno uzimate aspirin, tada nećete biti zaštićeni od tromboze, ali možete dobiti krvarenje. Odnosno, nećete dobiti nikakvu korist, ali ćete zaraditi nuspojave za sebe.
Zlonamjerni znanstvenici iz medicine desetljećima pokušavaju odlučiti koliko će vas točno aspirin zaštititi od moždanog udara, no neće vas često ubiti krvarenjem iz želuca.
Ispada da ako uzimate aspirin jednom dnevno, možete donekle smanjiti dozu. Stoga vam u ljekarnama prodaju svakakve tablete u kojima je aspirin manje od 100 miligrama. To su doze koje su se pokazale učinkovitima u prevenciji bilo koje bolesti, ali pod uvjetom da ih uzimate svaki dan. Ako se uzima svaki drugi dan, koristi su puno manje, ali nuspojave ostaju. Jesi li uvrijeđen? Ja ne.
