Odgovaram na ovo pitanje.
Štetu od svih vrsta radio uređaja počeli su proučavati negdje četrdesetih godina prošlog stoljeća. Tada su izgradili moćne radare koji bi mogli djelovati na ljude poput mikrovalne pećnice. Pa, doslovno su postojale tvrdo kuhane oči, a razne su tekućine u tijelu kuhale.
Tada je došlo do procvata amaterskih radio stanica, koje su također igrale vrlo snažno.
Tada je došlo vrijeme mobilnih telefona koje je svaka druga osoba primijenila na glavu.
Negdje oko 2010. zračenje mobitela svečano je proglašeno mogućim kancerogenim. Odnosno, teoretski bi mogao izazvati razvoj zloćudnog tumora.
Pojavile su se studije koje su otkrile nešto veći rizik od razvoja tumora na mozgu redovnom uporabom mobitela, ali trebalo je oko 10 godina da se takav rizik identificira. Kao rezultat, odlučeno je da šteta još nije nedvosmisleno dokazana.
Postojala je sumnja da će, ako svaki put stavite mobitel na isto uho, tada, vjerojatno, biti još štete.
Otprilike u isto vrijeme postalo je jasno da djeca sa svojim malim glavicama i tankim kostima lubanje apsorbiraju oko 10 puta više zračenja.
Znanstvenici su 2019. analizirali rezultate postojećih studija i zaključili da ne postoje jasni dokazi o štetnim učincima mobitela. Niti tumori mozga niti tumori slinovnica (oni su tik uz uho) ne mogu se povezati s telefonima.
Istodobno, autori su izrazili rezervaciju u smislu da ako mobilni telefon upotrebljavate više od 15 godina, ako mobitel koristite koristi dijete, a ako govorimo o nekim rijetkim vrstama tumora na mozgu, onda ništa ne garantira nemoguće je.
Što nije u redu s bluetoothom
Ova tehnologija emitira oko 100 puta manje energije od mobitela. Čak i da postoji neka šteta od ovog slučaja, proučavao bi se još 10 godina.
Postoje studije koje su testirale funkcioniranje slušnog živca nakon bežičnih slušalica i nisu pronašle ništa.
Jasno je da će, baš kao i kod telefona, djeca biti osjetljivija na zračenje bežičnih slušalica.
S obzirom na činjenicu da su stručnjaci bili vrlo neskloni proučavanju teme mobilnih telefona i nisu dali razumljiva objašnjenja, tada još dugo nećemo dobiti odgovore o bežičnim slušalicama.
Možete se usredotočiti na standardno pravilo 60/60. Odnosno, ne slušajte nešto kroz slušalice više od 60 minuta dnevno i glasnije od 60% snage.
Jeste li primijetili na telefonima da upozoravaju na oštećenje sluha prije nego što pojačaju glasnoću iznad 60%? Upozoravam se.
Perspektive
U teoriji, svakakve regulatorne organizacije trebale bi planirati i provoditi istraživanje, poput onih gdje će im hrčci umetnuti slušalice u uši, a zatim ih testirati na tumore mozga. Ali još nisam čuo ništa o ovome.
U bliskoj budućnosti oko nas će biti toliko novih izvora radio valova da naše ruke možda neće doći ni do slušalica.
Na svakom će se uglu graditi sve vrste 5G, a oni će nas spržiti usmjerenim zračenjem. Ne šalim se. Ova tehnologija emitira visokofrekventne radio valove koji se lako zaglave u preprekama, pa je vjerojatnije da će antene biti usmjerene poput topova u nekom smjeru.
Ti 5G-ovi neće zaći duboko, već će nam se zaglaviti u koži, pa ćemo ovu akciju morati proučiti na novi način.
Pa, uz 5G, naši će se domovi postupno puniti i modernom tehnologijom. Internet stvari i sve to.
Ispada da bi pećnica u mojoj kuhinji htjela komunicirati s mojim telefonom putem Bluetootha. Jednostavno joj ne dopuštam i čak sam zaboravio na ovaj slučaj. Možete li zamisliti koliko će takvog smeća biti za 5 godina?
Ukratko, šteta od mobitela nije dokazana.
S djecom nije sve jasno. Ako bude štete, oni će biti prvi koji će patiti.
Oni koji koriste mobitele više od 15 godina (poput mene) mogu očekivati neka iznenađenja u bliskoj budućnosti.
Bluetooth slušalice su otprilike 100 puta slabije od mobitela, pa bi od njih trebalo imati manje štete.
Slijedite pravilo 60/60 kako biste štetu sveli na najmanju moguću mjeru.